Portret u vjeri: Jan Figel ima auru čovjeka koji se ne žuri niti se lako uznemiri. Sa sobom nosi tihu samouvjerenost nekoga tko je desetljećima vodio složene pregovore, oblikovao delikatne okvire i tiho, ali čvrsto se zalagao za one čiji su glasovi ušutkani. Kao posebni izaslanik Europske unije za promicanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja, Figel je postao stup u često kontroverznom i složenom području međunarodnih vjerskih prava. Njegov rad, obilježen ne retorikom već pragmatičnim djelovanjem, svjedoči o moći principijelne, trajne diplomacije suočene s najvećim svjetskim nepravdama.
Rođen u Slovačkoj, Figel je odrastao u Europi na raskrižju, gdje su se sukobljavale sile povijesti, religije i politike, a želja za većim individualnim slobodama tek je izranjala iz sjene sovjetskog jarma. U tom kontekstu razvio je rani interes za ljudska prava, posebno vjersku slobodu, brigu koja će voditi njegov profesionalni život. Nakon studija na Sveučilištu u Bratislavi i stjecanja diplome prava, Figelov put prema politici i diplomaciji postao je prirodan, jer su njegov osjećaj za pravdu i vjerovanje u temeljno pravo svakoga da slijedi svoju savjest bili središnji dio njegove osobnosti.
Krajem 1990-ih, Slovačka se izvlačila iz desetljeća sovjetske totalitarne vladavine, a Jan Figel se uključio u slovački politički sustav dok je zemlja prolazila kroz svoju novostečenu neovisnost. Rane faze njegove političke karijere obilježila je njegova odlučnost da pomogne u izgradnji društva u kojem su sloboda izražavanja i sloboda uvjerenja temeljna prava, a ne privilegije ili anomalije. Za Figela, vjerska sloboda uvijek je nadilazila uske okvire osobne vjere; za njega je to bila sama arhitektura slobodnog društva, stvaranje javnog prostora u kojem se svatko može izraziti bez straha od progona ili diskriminacije.
Jean Figelova duboka predanost tim idealima lansirala ga je na europsku scenu 2004. godine, kada se Slovačka pridružila Europskoj uniji. Njegov uspon bio je meteorski i ubrzo je imenovan slovačkim ministrom prometa, pošte i telekomunikacija. Međutim, njegova predanost ljudskim pravima ostala je nepokolebljiva, čak i u ulozi koja je od njega zahtijevala da se usredotoči na infrastrukturu. Kada se ukazala prilika za zalaganje za veće vjerske slobode na europskoj sceni, ponovno se našao privučen globalnom raspravom o vjerskoj slobodi.
Godine 2016., nakon što je bio zamjenik slovačkog premijera i vodeća osoba u europskoj diplomaciji, Figel je imenovan posebnim izaslanikom Europske unije za promicanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja. U toj je ulozi djelovao i kao zagovornik i kao posrednik, ploveći osjetljivim međunarodnim vodama gdje su vjerske slobode ugrožene autoritarnim režimima, radikalnim ideologijama i rastućom netolerancijom.
U središtu Figelovog rada je uvjerenje da je vjerska sloboda neraskidivo povezana sa zdravljem same demokracije. U zemljama u kojima su vjerska prava ugrožena, ne pati samo vjera, već cijelo društveno tkivo. Lišeni mogućnosti slobodnog vjerovanja, lišeni prostora za otvoreno prakticiranje i izražavanje svoje vjere, pojedinci su lišeni bitnog aspekta svoje ljudskosti. Upravo je to uvjerenje učinilo Figela neumornim zagovornikom prava manjinskih vjerskih zajednica, posebno u regijama gdje su te zajednice najranjivije.
Njegov pristup diplomaciji je jedinstven. Dok drugi viču ili apeliraju na emocije, Figelova metoda više nalikuje strpljivom radu posrednika. On je oduvijek bio netko tko traži zajednički jezik, traži prilike za izgradnju mostova, a ne za rušenje zidova. U dvoranama Ujedinjenih naroda, na konferencijama zagovornika vjerskih sloboda ili na sastancima sa stranim diplomatima, Figelov glas je smiren, ali čvrst, sabran, ali nepokolebljiv. On nije političar koji želi dominirati raspravom, već netko tko razumije da se najbolji rezultati često postižu tiho, promišljenim pregovorima i predanošću zajedničkim vrijednostima.
Jedno od najznačajnijih postignuća Jana Figela kao posebnog izaslanika EU-a bilo je njegovo zalaganje za progonjene vjerske manjine na Bliskom istoku. Regija je svjedočila porastu nasilja nad vjerskim skupinama, posebno kršćanima, jazidima i drugim manjim sektama, s ukorijenjenim ekstremističkim ideologijama. Figel je skrenuo pozornost međunarodne zajednice na ta pitanja, pozivajući europske čelnike da zauzmu stav u prilog vjerskim manjinama. Time se dokazao ne samo kao zagovornik već i kao prevoditelj svjetske patnje, donoseći je u sfere moći, osiguravajući da se ne zaborave oni koji su često zanemareni.
No Figelov utjecaj proteže se i izvan Bliskog istoka. Također je neumorno radio na promicanju vjerske slobode unutar Europske unije, osiguravajući da zakoni i politike EU-a poštuju pravo pojedinaca da prakticiraju svoju vjeru bez straha od diskriminacije. Porast populizma i nacionalizma u Europi doveo je do rastuće klime sumnje i netolerancije, pri čemu se vjerske manjine sve više marginaliziraju. Figelov rad na ovom području bio je ključan u suprotstavljanju tim snagama, podsjećajući europske čelnike da vjerska sloboda nije apstraktan pojam, već temeljni stup vrijednosti EU-a.
Također je odigrao ključnu ulogu u uspostavljanju i promicanju međureligijskog dijaloga, prepoznajući da istinska vjerska sloboda nije ograničena samo na zakonska prava, već potiče okruženje međusobnog poštovanja i razumijevanja. Figel je bio snažan zagovornik razvoja odnosa između ljudi različitih vjera, vjerujući da dijalog i suradnja omogućuju pronalaženje zajedničkog jezika, čak i među najrazličitijim uvjerenjima. U svijetu koji je sve više podijeljen ideološkim i vjerskim podjelama, Figelov rad služi kao podsjetnik da se mir ne rađa iz odsutnosti neslaganja, već iz spremnosti na dijalog i traženje razumijevanja unatoč njemu.
Unatoč težini svog posla, Figel ostaje duboko skromna osoba. Njegovo ponašanje daleko je od tipičnog profila diplomata ili političkog vođe. Njegovi postupci su lišeni bilo kakve pompe; čini se da je više zabrinut za rezultate svojih napora nego za njihovu vidljivost. Poznat je po pažljivom slušanju, sposobnosti da prozre ono što je neizrečeno i tihoj ustrajnosti usprkos otporu. Ta skromnost, u kombinaciji s njegovom nepokolebljivom predanošću ljudskim pravima, donijela mu je poštovanje i divljenje kolega, čak i onih koji se s njim ne slažu po drugim pitanjima.
Opisujući sebe, Jan Figel je jednom rekao: „Ja sam ponizan i slab čovjek u službi Boga i svog bližnjega.“ Ova izjava sažima bit njegove osobnosti: čovjeka čije služenje drugima ne proizlazi iz želje za priznanjem ili moći, već iz dubokog i nepokolebljivog uvjerenja u važnost služenja nečemu većem od sebe. Upravo je ta poniznost oblikovala cijeli njegov pristup vjerskoj slobodi: ne vidi sebe ni kao heroja ni kao spasitelja, već kao slugu, koji tiho radi za pravdu, bez pompe.
Za Figela, vjerska sloboda nije apstraktni ideal, već stvar svakodnevnog života. To je cilj kojem je posvetio svoj život, onaj kojem se posvećuje s tihim intenzitetom koji se često zanemaruje u svijetu koji daje prednost spektaklu nad sadržajem. Njegov rad nije o slavi ili moći, već o osiguravanju da svatko, svugdje, može živjeti prema svojim najdubljim uvjerenjima – bez straha, represije ili nasilja.
Figel je i danas uvjeren da je vjerska sloboda ključna ne samo za individualni prosperitet, već i za budućnost društva. Njegov rad i dalje oblikuje obrise europske politike vjerskih sloboda, dok istovremeno tiho radi iza kulisa kako bi podržao one čija su prava ugrožena.
Suradnja s Janom Figelom znači susret s nekim čije vrijednosti ne ovise o trenutnim političkim vjetrovima, već o dubljem razumijevanju tekućih globalnih borbi. Njegova diplomacija temelji se na principima, a ne na poziranju; na uvjerenju, a ne na pogodnosti. U svijetu ispunjenom bukom, Figelova tiha odlučnost snažan je podsjetnik da je potraga za istinom, pravdom i vjerskom slobodom put koji zahtijeva strpljenje, hrabrost i, prije svega, nepokolebljivo uvjerenje da se te vrijednosti mogu i moraju braniti.
U konačnici, Jan Figelov rad nije o osobnom uspjehu ili priznanju. Radi se o stvaranju svijeta u kojem ljudi svih vjera, porijekla i uvjerenja mogu živjeti u slobodi i dostojanstvu. I u toj tihoj potrazi, on nastavlja graditi, ciglu po ciglu, pravedniji i mirniji svijet za buduće generacije.
